RAZGOVOR S FILIPOM FORETIĆEM IZ TVRTKE FORETIĆ I SINOVI d.o.o.
Nakon zaštite crkve postavljanjem oplate na mjesto u potresu srušenog zabata, zaštite orgulja i glavnog oltara drvenom oplatom te pohranjivanjem baroknog inventara u Župu sv. Ivana XXIII u Dubravi, nastavljaju se radovi na obnovi crkve. Nakon trećeg postupka javne nabave i dostave ponuda u srpnju, 13. rujna 2022. godine potpisan je ugovor o pružanju usluga izrade projektno-tehničke dokumentacije i provedba mjera zaštite crkve Pohoda BDM u Čučerju s tvrtkom FORETIĆ I SINOVI d.o.o. u vrijednosti 1.141.250,00 kn (151.470,00 € ). Cjeli iznos je osiguran iz Fonda solidarnosti Europske unije. Rok za isporuku predmeta nabave je najkasnije do 31. 3. 2023. godine. Postupak je složen te se nadamo da ćemo iz Fondova EU osigurati sredstva i za drugu fazu izvođenja radova po završetku prve.
Tvrtka FORETIĆ I SINOVI d.o.o. nastala je 1993. godine, otac Damir Foretić je osnovao tvrtku, on je direktor. Tvrtka sljedeće godine slavi 30 godina postojanja, a bavi se projektiranjem, arhitekturom, statikom i nadzorom.
Dugi niz godina otac je stvarao tvrtku sam i profilirao se u stručnjaka za obnovu starih povijesnih građevina pod kulturnom zaštitom. Bio je prvo glavni projektant, a onda i projektant i nadzor na obnovi zagrebačke katedrale od početka obnavljanja pa sve do potresa, uz ostale objekte na Kaptolu i po cijeloj Hrvatskoj.
Sinovi su se nakon završetka fakulteta uključili u tvrtku i svojim angažmanom pomažu, pogotovu sad nakon potresa, u obnavljanju spomenika kulture. Bave se i modernom arhitekturom i dizajnom.
O stanju i radovima na našoj crkvi govori nam gospodin Filip Foretić, mag.ing.građ.
- Oštećenja na crkvi koja mi laici vidimo su srušeni zabat i mnoge pukotine. Koliko su teška ta oštećenja?
Oštećenja su vrlo velika! Pri obilasku crkve par dana nakon zagrebačkog potresa, izgledalo je kao da će se svod trebati rušiti, da je jedan od najoštećenijih u Zagrebu. Međutim, dolaskom na sam svod vidjelo se da je to svod od drvenih lamela, trstike i žbuke, i da je on kao takav, uz prije nekoliko godina obnovljeno krovište, sačuvao crkvu. On je lagan i nije stvarao dodatno opterećenje na zidove. Svod se može obnoviti, drvo se može izbrusiti i pregledati, što se sada i radi.
Jedno od najvećih oštećenja dobio je zvonik, pogotovo nakon petrinjskog potresa. Zvonik je stradao zbog svoje geometrije i vitkosti, i upravo na mjestima između dvaju otvora – prozora, gdje su zidovi s jedne i s druge strane, a povezuje ih samo jedan mali segment koji nije napravljen da bi mogao preuzeti vlačne sile i napone koji se stvaraju prilikom horizontalne sile od potresa. Upitno je hoće li on kao takav moći egzistirati i dalje, ili će se morati napraviti neki veći zahvati da se on razgradi pa da se vrati u neko novo – isto stanje, ali s obnovljenim ziđem i ojačanom strukturom.
Zabatni zid se srušio jer nije bio pridržan od strane krovišta. Ubuduće će se napraviti tako da bude pridržan sa strane krovišta i napravit će se betonske serklaže po njemu da bude kompaktan.
Crkva je građena na jedan čudan način, dograđivana je tri – četiri puta i ta nepovezanost zidova uzrok je da zid radi svaki na svoju stranu.
- Je li narušena statika crkve?
Naravno, takva oštećenja narušavaju statiku crkve, zato što nosiva konstrukcija nije namijenjena da preuzme horizontalna opterećenja od potresa nego je napravljena samo za vertikalna opterećenja. Takve crkve su se gradile koliko su visoki zidovi toliko su išle u širinu. Međutim zidovi i nosiva konstrukcija se nije međusobno povezivala, tako svaki zid, svod, stup, luk djeluje sam za sebe i zbog toga se vrlo lako rasipaju prilikom nekakvog gibanja i pomaka koji se događaju, zato i nastaju te pukotine.
- Obnova naše crkve biti će, izgleda, dosta zahtjevna. Što je do sada napravljeno ili je u fazi izrade?
Napravljeno je 3D skeniranje i postojeće stanje konstrukcije, crkve, krovišta, cijelog objekta. To je polazišna točka da se može sagledati u kojem dijelu je konstrukcija kruta, kakve su pukotine, da li je konstruktivna pukotina ili je ona samo u žbuci.
Kolege iz Artrestauriranja d.o.o., Josip Šaban i Josip Jerković, napravili su građevinsko sondiranje i restauratorske sonde, i rade restauratorsku studiju. Ona pomaže da se povijesno sagleda faznost gradnje tog objekta.
Prikupljena je i sva povijesna dokumentacija koja se mogla pronaći o crkvi, o fazama gradnje te crkve. To rade gospođa Katarina Horvat Levaj i gospođa Ivana Haničar Buljan iz Instituta za povijest umjetnosti i one će raditi konzervatorski elaborat građevine.
Sad se radi na elaboratu postojećeg stanja konstrukcije koji će u sebi sadržavati statički model postojećeg stanja crkve, analizu pukotina i varijantna rješenja kako tu crkvu obnoviti u budućnosti da ona može izdržati određenu silu potresa prema novom zakonu.
Radi se u dobroj suradnji s našim kolegama konzervatorima koji su nadležni od strane države i grada da čuvaju taj objekt kao starinu
- U prethodnim obnovama nakon potresa došlo je i do promjena izgleda crkve, hoće li se nešto takvo dogoditi i prilikom ove obnove?
Izgledom bi crkva trebala ostati ista, ali unutra, u srži konstrukcije, na onim mjestima koja se ne vide, kao što je potkrovlje, unutrašnja strana zvonika, tu će se raditi dosta veliki zahvati na konstrukciji da bi ona mogla biti očuvana za budućnost.
(Razgovarao Josip Puklek)